Dr Božica Mladenović:Toplički ustanak – Nema života bez slobode |
![]() |
![]() |
![]() |
Napisao Dr Božica Mladenović / RTS | |||
Ponedeljak, 27 februar 2017 20:30 | |||
Strana 1 od 2
J edina oružana pobuna na teritorijama koje su bile okupirane trupama Centralnih sila u Evropi započela je dvadesetih dana februara 1917, i trajala oko jednog meseca. Ustanku je prethodila i sledovala gerila, a obuhvatio je teritoriju Topličkog okruga – Kosanički, Prokupački, Jablanički i Dobrički srez, i istočne i srednje predele Kopaonika.
U jesen 1915. godine usledio je novi napad trupa Centralnih sila na Kraljevinu Srbiju, kojima je komandovao nemački feldmaršal August fon Makenzen. Srpska vojska je bila prinuđena na odstupanje preko Albanije i Crne Gore, do obala Jadranskog mora.
S rbija je bila okupirana i podeljena. Austrougarska vojna vlast obrazovala je Vojno-generalni guverneman u Srbiji, sa sedištem u Beogradu. Bugari su oformili dve vojno-inspekcijske oblasti: Moravu, sa sedištem u Nišu, i Makedoniju, sa sedištem u Skoplju.
Okupirani stanovnici Srbije, oni obični, mali ljudi koji su na svojoj koži osećali posledice gubitka nezavisnosti i slobode, ipak su se nadali boljoj budućnosti. Nadu u ratni preokret nisu mogli ugušiti ni brutalnost, strogost ni perfidnost Bugara, Austrijanaca i Mađara. Zato su koreni gerile i ustanka i bili u svesnom otporu naroda kako političkom ugnjetavanju i napadu na političku svest i nacionalno osećanje, tako i osvajačevoj ekonomskoj eksploataciji. Uskoro je okupator sasvim dobro osetio da su Srbi uporni i istrajni u naporima za oslobađanje svoje države. Ispoljavalo se to, između ostalog, u upornom skrivanju i čuvanju oružja za neke bolje dane, kada će se začuti topovi sa juga.
R ezervni potporučnik srpske vojske Kosta Vojinović nije se mogao povući sa glavninom srpske vojske, pošto je bio ranjen. On je ostao kod svoga oca u Kosovskoj Mitrovici. Prerušen u vojnog liferanta koji radi za austrougarske trupe, Vojinović je obilazio kopaonički i toplički kraj, upoznavao ljude i govorio vojnim obveznicima da čuvaju oružje i da se spremaju za konačan obračun sa okupatorom.
Njegov rad nije ostao neprimećen. Kada je zapretila opasnost da bude uhapšen, Kosta Vojinović se odmetnuo. Bilo je to krajem jula 1916. godine. Ubrzo je u Leposaviću formirao četu, jezgro budućeg Ibarsko-kopaoničkog odreda. Bio je to najelitniji odred u gerilskim borbama i u Topličkom ustanku.
I u srpskoj Vrhovnoj komandi u Solunu, razmišljali su o planiranoj ofanzivi armija Antante na jesen. Doneta je odluka da se na okupiranu teritoriju ubaci jedan oficir.
Č ast da bude odabran za izvršenje te akcije pripala je Kosti Milovanoviću Pećancu, rezervnom pešadijskom poručniku i ranijem četničkom vojvodi. Pećanac je od pukovnika Danila Kalafatovića, šefa Operativnog odeljenja Vrhovne komande, dobio zadatak da na području Toplice pronađe vojno sposobne muškarce i organizuje ih u čete, tako da jedna za drugu ne znaju, i sačeka sa akcijom dok srpska vojska ne probije front i približi se Skoplju. Pećanac je u Toplicu prebačen francuskim avionom (vidi antrfile).
Kosta Pećanac i Kosta Vojinović su se sreli i upoznali u selu Gornje Spance u predvečerje 8. novembra 1916. godine. Dva krila pokreta otpora – spontano, koje je stvorio Kosta Vojinović, i organizovano, koje je bilo plod aktivnosti Koste Pećanca – objedinjena su. Kosta Pećanac je prihvaćen za predvodnika organizacije.
T oplički ustanak je bio jedini ustanak na teritorijama okupiranim od trupa Centralnih sila i jedini ustanak na evropskom kontinentu. Započeo je dvadesetih dana februara 1917. i trajao oko mesec dana, a prethodila mu je i sledovala gerila. Obuhvatio je teritoriju Topličkog okruga - Kosanički, Prokupački, Jablanički i Dobrički srez i istočne i srednje predele Kopaonika. Izbijanju ustanka doprinelo je više činilaca, a najviše stanje u okupiranim oblastima.
Vrhunac narodnog nezadovoljstva i ogorčenja i neposredan povod za ustanak predstavljala je najavljena regrutacija Srba od 18 do 45 godina za bugarsku vojsku, početkom februara 1917. godine. Tada su započela masovna bežanja Srba u šume i planine. Ustanak je imao organizaciju koja ga je pripremala, ali sticajem okolnosti, ustanak nije otpočeo na znak organizacije. Organizovani pokret otpora se ''pridružio'' ustanku, koji se razvijao polagano iz buntovnog raspoloženja stanovništva. Ponašanje okupacionih uprava, njihov teror i brutalnost, iritirali su okupirane. Pobunu su, osim toga, podsticali organizatori otpora, četovanja i sukobi odmetnutih sa okupacionim poterama.
O ko 20. februara došlo je do prvih oružanih sukoba upravo između izbeglih srpskih vojnih obveznika i bugarskih potera. Jablanički odred je kod Bojnika u rano jutro 24. februara naleteo na bugarsku četu koja je krenula u poteru i uništio je.
Dva dana kasnije, u selu Mačkovcu kod Kuršumlije započela je bitka koja je prerasla u ustanak. Kuršumlija je oslobođena 28. februara, Lebane 1. marta, Prokuplje 3. a Blace 5. marta. Ustanak je zahvatio područje na desnoj obali Zapadne Morave. Oslobođeni su Vlasotince i Crna Trava, a borbe su se vodile i na jugu – u vranjskom području, i na istoku – u Zaplanju. Iz Toplice i Jablanice sukobi su se ''prelili'' i preko Malog Jastrepca u dolinu Zapadne Morave i obuhvatili sokobanjski i svrljiški kraj. Borbeni potencijal ustanka su činili stanovnici sela. Ustanička vojska je imala dve vrste jedinica: gerilske kao udarne i seoske kao pomoćne. Predvodništvo i prava snaga gerile i ustanka bile su četničke vojvode. To su bile najviše starešine i ličnosti od autoriteta, komandanti onih jedinica koje su činile osnovu organizacije otpora. Oni su svi poticali iz gradskih sredina, sa izuzetkom Koste Pećanca.
|
Povezani tekstovi
Prevedi
Veliki rat (1914-1918)
100. god. Balkanskih ratova
Novi tekstovi
- Kantorovičevo „Veštačenje o krivici za rat 1914.“
- Propast lađe „Deligrad”
- Jovan D. Mitrović: “Kofferbesitzer” u Vojnom generalnom guvernmanu Srbija
- Dr Božica Mladenović:Toplički ustanak – Nema života bez slobode
- Ratni fotograf Miloje Igrutinović
- Za pokoj tuđe i spas svoje duše
- Vitali ŽUČNI: Bežanija „dičnih carskih sinova“
- Kuća sa dvorištem u zaseoku Izvor, opština Novo Brdo
- Šumadinac pali topa – i obara aeroplan
- Boravak na Kosovu i Metohiji - nova faza projekta OPSTANAK
- Anri Barbi: Vojska ubica (1918)
- Gijom Apoliner: Progon ćirilice i srpskog jezika
- Tain, srpski vojnički hleb – simbol i spas
- Srpski junaci na vojničkim grobljima širom sveta
- NJ.S. Patrijarh srpski Irinej posetio Bilefeldsku parohiju
- Moja Srbija - KiM
- Vrhovna komanda: Rat Srbije sa Turskom za oslobođenje [1879]
- Obraćanje državi Srbiji i srpskom narodu povodom parafiranja sporazuma u Briselu
- Duško M. Petrović: Profesovi i ak(r)ademici
Opstanak
Subota, 25 april 2009 14:04
U organizaciji Generalnog konzulata Srbije u Dizeldorfu, 24.04.09 održano je Humanitarno-književno veče, na kome su učestvovali Udruženje Srba Nemanja iz Bilefelda, KUD |
Utorak, 15 februar 2011 20:21 Julameseca 2009. godine završena je prva faza projekta OPSTANAK kada je predat kamion hladnjača marke Dajmler-Benc protojereju Bogomiru Steviću i predstavnicima srpske enklave Novo |
Ponedeljak, 27 april 2009 22:53
Članovi Udruženja Srba "Nemanja" bili su na Cveti, 12.04.09. godine, gosti u crkvenoj opštini Osnabrik gde su nakon blagoslova sveštenika Siniše Vujasinovića u punom parohijskom domu |